Sažetak predsedavajućeg od 23. novembra 2001.
1.
Dana 10. januara 2001. Severnoatlantski savet usaglasio je jasan plan za
razmenu informacija o mogućem uticaju osiromašenog uranijuma na zdravlje
učesnika u mirovnim misijama NATO-a, kao i civilnog stanovništva. Jedan od
elemenata ovog plana bio je da se osnuje Ad hoc komitet za osiromašeni uranijum
(u daljem tekstu Komitet) pod okriljem Političkog komiteta, sa zamenikom
generalnog sekretara kao predsedavajućim. Mandat Komiteta je da služi kao forum
za razmenu informacija o mogućim rizicima po zdravlje koji se dovode u vezu s
upotrebom osiromašenog uranijuma, odnosno kao platforma za razmenu informacija
među zainteresovanim državama. Ova inicijativa pokazuje posvećenost NATO-a
otvorenosti i trensparentnosti i što boljem razumevanju implikacija
osiromašenog uranijuma. Premda je Komitet već razmenio značajnu količinu informacija,
reč je o kontinuiranom procesu koji podrazumeva i razmenu novih podataka. Komitet
će se sastajati po potrebi kako bi razmatrao rezultate.
2.
Ućesnici Komitet-a su države NATO-a, sve sadašnje ili nekadašnje učesnice u
misijama SFOR i KFOR, zatim zemlje koje nisu članice Alijanse, države regiona i
relevantne međunarodne organizacije. Komitet, dakle, čini ukupno 49 država,
uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i SR Jugoslaviju. Predstavnici
Evropske unije (EU), i Organizacije za
evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), Kancelarija visokog predstavnika(OHR) u Bosni i
Herzegovini, Misija Ujedijenih nacija na Kosovu (UNMIK), Svetska zdravstvena
organizacija
(WHO),Program Ujedinjenih
nacija za zaštitu životne sredine (UNEP) i Međunarodni komitet Crvenog
krsta (ICRC) su takođe učestvovali u radu Komitet-a.
3.
Države su priložile značajan broj informacija Komitet-u koristeći sopstvena
ispitivanja i studije; preko 20 država je podvrglo testiranjima svoje
pripadnije koji služe na prostoru Balkana, a šest država je sprovelo i
testiranja životne sredine. Mnoge države su priložile ključne informacije iz
svojih istraživanja u tabele koje je Međunarodni sekretarijat dostavio
cirkularno.
4.
Da bi se olakšalo istraživanje NATO je, tamo gde je to bilo dostupno, Komitetu stavio na raspolaganje mape i koordinate lokacija
na kojima je korišćena municija s osiromašenim uranijumom. Ove informacije se
dopunjuju kad god se dođe do novih. Predsedavajući Odbora načelnika vojno-sanitetskih službi u
NATO-u (COMEDS) je članove Komitet informisao
na tu temu, predstavljajući rezultate dobijene na početku, nakon čega se
nastavilo redovno izveštavanje o radu COMEDS-a. Komitet je takođe informisan i
od strane SHAPE-a i Međunarodnog vojnog osoblja, uključujući i o regulativi
KFOR-a i SFOR-a o prikupljanju, skladištenju i uništavanju potrošene municije
koja sadrži osiromešeni uranijum. Komitetu su takođe data na uvid i uputstva za
civilna lica koja dođu u konakt s osiromašenim uranijumom, koji su prosleđeni i
civilnim vlastima zemalja o kojima je reč. Uz to je i vršilac dužnosti
portparola NATO-a informisao Komitet o aspektima ove teme koji se tiču javnog
informisanja, pitanju korišćenja informacija i veb stranice NATO-a. Već i samo formiranje
Komiteta odigralo je važnu ulogu u smislu javne diplomatije, kao najvidljiviji
praktični primer iskrene otvorenosti NATO-a i demonstracija rešenosti da se
pronađe i razmeni što više informacija, posluživši i kao izvor dobrog dela
materijala za veb stranicu NATO-a, čime se dodatno jača reputacija pouzdanog
izvora za medije.
5.
Međunarodne organizacije su dale značajan doprinos radu Komiteta. Predstavnik
Predsedavajućeg Evropske unije je obaveštavao Komitet o aktivnostima Unije.
Predstavnik Evropske komisije je redovno informisao Komitet o radu Ekspertske
grupe za zaštitu od radijacije i javno zdravstvo. Jedan od direktora Uprave za zdravstvo
i socijalnu zaštitu Kosova informisao je Komitet o istrazi bolničkih dosijea na
Kosovu koju je njegova Uprava sprovodila protekle četiri godine. Ekspertski tim
Svetske zdravstvene organozacije (WHO) je takođe posetio više lokaliteta na
kosovu. Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) je izvestio da je ta
organizacija sprovela testiranja svojih zaposlenih na Kosovu, na dobrovoljnoj
osnovi. Komitet je takođe bio informisan od strane gdina Havasita,
predsedavajućeg Tima za procenu osiromašenog uranijuma Programa Ujedinjenih
nacija za životnu sredinu, koji je govorio o postkonfliktnoj proceni efekta na
životnu sredinu sprovedenoj na Kosovu u periodu od 5. do 19. novembra 2000.
godine.
6.
Na osnovu svih razmenjenih informacija:
- Do
današnjeg dana nijedna država nije izvestila da je dokazan porast broja
obolelih među učesnicima u mirovnim misijama na prostoru Balkana u poređenju s
onima koji nisu služili na tom području.
- Do
sada nijedna država nije izvestila da je pronađena veza između osiromašenog
uranijuma i zdravstvenih tegoba kod osoba koje je služilo na Balkanu.
- Informacije
dobijene od država i međunarodnih organizacija su za sada u skladu s
preliminarnim izveštajem COMEDS-a. Na osnovu međusobno pregledanih medicinskih
naučnih podataka, nije nađena veza između osiromašenog uranijuma i izveštaja o
broju obolelih od raka.
- Do
danas nijedna država ili međunarodna organizacija nije izvestila o pronalaženju
bilo kakvih naznaka pretnje po ljudsko zdravlje usled radioaktivnosti na
testiranim terenima.
7.
S obzirom na značajan broj informacija razmenjenih u okviru Komiteta, od kojih sve
govore u prilog zaključku da trenutno nema naučne povezanosti između
osiromašenog uranijuma i prijavljenih zdravstvanih tegoba, predsedavajući Komiteta
će sazivati telo po potrebi. Nekoliko studija koje su sprovele same države i
dalji izveštaju biće dostupni u narednom periodu. S obzirom na posvećenost
članica Alijanse da se obezbedi sveobuhvatna razmena mišljenja i informacija o
mogućem uticaju osiromašenog uranijuma na zdravlje, predsedavajući Komiteta
ostaje spreman da po potrebi sazove dalje sastanke Komiteta.