Visoki zvaničnik NATO-a, Javier Colomina - zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku (DASG) boravio je u svojoj drugoj posjeti Bosni i Hercegovini ove godine. Posjeta dolazi u sedmici kada je Vijeće ministara BiH usvojilo Program reformi BiH 2021. i Program reformi BiH 2022., proces koji vodi Komisija za saradnju sa NATO-om BiH.
P.
Koja je Vaša poruka tijekom posjeta BiH novim vlastima u ovoj zemlji?
O. Ovo je bio jedan vrlo produktivan posjet, kao dio mojih redovitih političkih konzultacija s vlastima Bosne i Hercegovine. Susreo sam se s nizom visokih zvaničnika, uključujući, između ostalih, i predsjedavajućeg Predsjedništva (g. Šefik Džaferović) i zamjenika ministrice vanjskih poslova (g. Josip Brkić).
Sa svojim sugovornicima sam razmijenio mišljenja o cijelom nizu tema od obostranog interesa. Razgovarali smo o nastavku našeg dugogodišnjeg partnerstva, koje traje još od 2006. godine kad je Bosna i Hercegovina pristupila programu Partnerstvo za mir s NATO-om. Istakao sam kako pozdravljamo nedavno usvajanje Programa reformi i produženje mandata Vijeća sigurnosti UN-a za Operaciju Althea pod vođstvom EU, koja ima ključnu ulogu u osiguranju sigurnog i stabilnog okoliša u BiH, za dobrobit svih zajednica. NATO nastavlja pružati podršku ovoj operaciji pod vođstvom EU u Bosni i Hercegovini, sukladno sporazumu Berlin plus.
Sveukupno, posjet je bio vrlo korisna prilika da se potvrdi posvećenost NATO-a euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.
P.
Možete li prokomentirati nedavno usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara?
O. To je vrlo važan korak u konsolidaciji odnosa Bosne i Hercegovine i NATO-a, kao i u jačanju našeg partnerstva.
Mi ostajemo opredijeljeni za naš snažni politički dijalog i praktičnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom i nastavit ćemo podupirati euroatlatska reformska nastojanja Bosne i Hercegovina za dobrobit svih njenih ljudi.
Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina i zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
P. Kako vidite u budućnosti suradnju BiH s NATO-om imajući u vidu odluku Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti?
O. Bosna i Hercegovina je, kao zemlja koja je programu Partnerstvo za mir pristupila 2006.g., jedan od naših dugogodišnjih partnera. Naša predanost tom partnerstvu je čvrsta, kao što je to ponovo potvrđeno na samitu NATO-a u Madridu u lipnju ove godine i na nedavnom sastanku ministara obrane NATO-a održanom u listopadu.
Snažno podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje i ostajemo opredijeljeni za vaše euroatlantske težnje, na dobrobit svih vaših ljudi.
NATO snažno podržava mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i na cijelom Zapadnom Balkanu.
Naš politički dijalog i praktična suradnja važniji su nego ikada prije, posebno u svjetlu nedavnih događanja kojima svjedočimo širom europskog sigurnosnog područja.
Na madridskom samitu održanom u lipnju Saveznici su se složili da pojačaju političku i praktičnu potporu kako bi jednom broju partnera, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pomogli suprotstaviti se bilo kakvom potencijalnom malignom utjecaju u svjetlu izmijenjenog sigurnosng okruženja u Europi.
Mi smo spremni svoju podršku Bosni i Hercegovini unaprijediti na razne načine kako bi Bosna i Hercegovina poboljšala svoju otpornost. To npr. obuhvata razvijanje novog paketa za razvoj obrambenih sposobnosti u cilju pomoći Bosni i Hercegovini da provede svoje planove za modernizaciju svojih obrambenih i sigurnosnih struktura. Obim paketa bit će utvrđen na temelju zahtjeva koje je definirala Bosna i Hercegovina, procjene NATO-a i odluke NATO Saveznika o financiranju i drugim resursima.
Našu suradnju bismo mogli unaprijediti u područjima borbe protiv terorizma, upravljanja vanrednim situacijama i cyber sigurnosti. Mogli bismo, također, ojačati naš Stožer u Sarajevu s više ljudstva i financijskih resursa i osigurati više sredstava za potporu posjetama ekspertskih timova vašoj zemlji, te suzbijanju dezinformacija.
Naši razgovori su u tijeku. Nastavljamo bliske konzultacije s vlastima Bosne i Hercegovine kako bismo osigurali da naša poboljšana podrška bude prilagođena specifičnim potrebama zemlje.
U konačanici, kojim tempom i obimom će se daljnje partnerstvo između NATO-a i Bosne i Hercegovine razvijati i dalje će ovisiti od suverene odluke vlasti vaše zemlje.
Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina i komandantica NATO štožera Sarajevo BG Pamela McGaha tokom sastanka u Ministarstvu Odbrane BiH.
Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina i Jonathan Mennuti prvi zamjenik visokog predstavnika (OHR).
P. Kakav je status odnosa između NATO-a i Srbije, pogotovo u svjetlu vašeg nedavnog službenog posjeta Beogradu?
O. I to je bio plodan posjet. Imao sam u stvari priliku razmijeniti viđenja i usporediti mišljenja s nekoliko predstavnika vlasti Srbije u svezi stanja odnosa između NATO-a i Srbije. Susreo sam se s ministrom vanjsih poslova g. Dačićem i ministrom obrane g. Vučevićem. Razgovarali smo o partnerstvu NATO-a i Srbije, kao i o implikacijama ruskog rata u Ukrajini za Zapadni Balkan, a također i o važnoj ulozi koju misija KFOR-sukladno UN mandatu nastavlja izvršavati u cilju sigurnosti širom Kosova i regionalne stabilnosti.
NATO i Srbija svoje partnerstvo grade već zadnjih 16 godina. U tom periodu smo ostvarili značajne rezultate u brojnim područjima. Npr. NATO podupire reforme koje provodi Vojska Srbije. U ovom trenutku imamo 10 projekta sa srpskom naučnom zajednicom, uključujući tu i mlade naučnike. Surađivali smo u cilju poboljšanja pripremljenost za civilna vanredna stanja, kao što su poplave i šumski požari, a NATO Saveznici i partneri su pomogli Srbiji uništiti stotine tona viškova municije. Sve je to rađeno sukladno potrebama Srbije i na temelju zahtjeva Srbije, uz puno poštivanje politike vojne neutralnosti Srbije.
Novi partnerski okvir na čijem razvoju NATO i Srbija upravo rade prilika je da se naša suradnja unaprijedi. NATO je sasvim sigurno za to otvoren.
Mi vjerujemo da je naše partnerstvo korisno za Srbiju, za NATO i za cijeli region. Stabilnost Zapadnog Balkana je ustvari od strateške važnosti za Savez – kako su to NATO lideri naglasili na madridskom samitu u lipnju, a što je navedeno i u novom Strateškom konceptu NATO-a.
P. NATO često govori o tome kako poštuje neutralnost zemalja. Možete li nam reći nešto više o svojim partnerstvima s neutralnim zemljama?
O. Mi u potpunosti poštujemo suvereno pravo svake zemlje da bira vlastite političke i sigurnosne aranžmane, uključujući i onda kad to znači da je politika koju zemlja ima i provodi politika vojne neutralnosti. To načelo je u temeljima našeg partnerstva s brojnim zemljama širom euroatlantskog područja i šire. NATO partnerstva zasnivaju se na suverenim odluka pojedinačnih zemalja da formalno urede svoje odnose s NATO-om – iako nisu u punopravnom članstvu – tako što će izabrati individualne aktivnosti koje najbolje odgovaraju njihovih težnjama i potrebama vezano za sigurnost.
Aktivnosti na raspolaganju u okviru Partnerstva za mir dotiču se bukvalno svakog područja djelovanja NATO-a, od aktivnosti vezanih za obranu, reformu obrane, obrambenu politika i planiranje, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, suradnju i vježbe vojska-s-vojskom, odgovor na civilna vanredna stanja, pa do suradnje u pitanjima nauke i okoliša. Takve aktivnosti su temelj naših odnosa s brojnim partnerima, uključujući i vojno neutralne zemlje, kao što su Srbija, Austrija, Irska, Švicarska i – sve donedavno – Finska i Švedska, koje su sada u procesu pristupanja u punopravno članstvo NATO-a.
P. Hoće li NATO preuzeti odgovornost za posljedice bombardiranja Republike Srpske osiromašenim uranijumom? Je li spreman za eventualne tužbe oboljelih ljudi protiv Alijanse, po uzoru na talijanske vojnike koji su dobili sporove protiv Italije - članice NATO-a?
O. Bilo kakvi razgovori o ovom pitanju moraju biti utemeljeni na nauci i činjenicama. Budući da NATO pitanja zdravlja i okoliša shvata vrlo ozbiljno, 2001.g. smo uspostavili Odbor za osiromašeni uranij. Komitet je,u bliskoj suradnji s Ujedinjenim narodima razmijenio informacije o navodima o mogućim zdravstvenim rizicima povezanim s osiromašenim uranijem. Na temelju neovisnih dokaza, Odbor je zaključio da NATO-ovo korištenje osiromašenog uranija u sukobu u Bosni i Hercegovini nije dovelo do bilo kakvog kontinuiranog rizika po zdravlje.
Nekoliko izvješća Ujedinjenih naroda, uključujući i jedan iz 2014.g., također su zaključili da lokacije s osiromašenim uranijem ne predstavljaju značajan zdravstveni rizik za stanovništvo. To su naučni dokazi koji su kao takvi konzistentni.
