Puno se govori o ruskom utjecaju na Balkanu, naročito u Srbiji i Republici Srpskoj. Više puta ste pomenuli tenzije u Bosni i Hercegovini i zapaljivu retoriku Milorada Dodika. Kako biste opisali trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini?
Pozivamo Rusiju da ima konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, ali redovito vidimo da Rusija radi upravo suprotno. NATO u potpunosti poštuje suvereno pravo svake zemlje da bira vlastite političke i sigurnosne aranžmane. To je osnovni princip europske sigurnosti. Princip na koji se Rusija takođe obavezala da će poštovati kao dio Helsinškog sporazuma.
Bosna i Hercegovina je prešla dalek put od sukoba iz 1990-ih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podjelama, reformama u zastoju i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka. NATO će nastaviti promovirati stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz naše partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, napore našeg Stožera u Sarajevu, našu potporu operaciji koju u Bosni i Hercegovini prevodi Evropska unija EUFOR ALTHEA, kao dio aranžmana Berlin plus.
NATO održava politički dijalog na visokoj razini sa Bosnom i Hercegovinom. U maju sam se u Briselu susreo sa predsjedateljem Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem. Ministar obrane BiH pridružio se našim diskusijama na Samitu u Madridu, a nedavno je BiH posjetio predsjedatelj Vojnog povjerenstva NATO, admiral Rob Bauer. Nadalje, kao što su se lideri NATO dogovorili u Madridu, spremni smo da pojačamo političku i praktičnu potporu partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg
Nadovezaću se još jednim pitanjem. Albanija pregovara sa NATO-om o gradnji pomorske baze na Jadranskom moru. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, da li razmatrate dodatno investiranje u ovdašnju infrastrukturu ili čak o razmještanju trupa u regionu? Ako da, možete li nam reći više detalja o tome?
Pozdravljamo ponude saveznica za smještanje objekata NATO-a. Naši stručnjaci moraju sagledati sve takve ponude, a zatim dati savjete zavisno od vojnih potreba. Novi Strateški koncept NATO, koji je odobren na madridskom Samitu, još jednom je potvrdio stratešku važnost Zapadnog Balkana za našu alijansu.
NATO će nastaviti promovirati stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu, uključujući kroz svakodnevne napore KFOR-a, i našeg Stožera u Sarajevu i ureda u u Beogradu.
Sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu bitan je za NATO i za mir i stabilnost u Evropi.
Crna Gora je u lipnju proslavila petu obljetnicu prijama u NATO. Ujedino je prva država koja je pristupila NATO-u pod Vašim rukovodstvom. Kako ste zadovoljni posvećenošću Crne Gore NATO-u? U kojim oblastima može bolje?
Crna Gora je cijenjena saveznica, koja značajno doprinosi našoj zajedničkoj sigurnosti, uključujući učešćem trupa u multinacionalnoj borbenoj skupini NATO-a u Latviji i našoj mirovnoj misiji na Kosovu – KFOR-u. Takođe pozdravljam doprinos Crne Gore stabilnosti širom regiona Zapadnog Balkana, kao i njenu povećano izdvajanje za obranu. Sve to predstavlja konkretan pokazatelj snažne posvećenosti vaše države NATO-u.
Istovremeno, Crna Gora može uvijek da računa na NATO na očuvanju njene sigurnosti. Na primjer, u okviru naše misije zaštite zračnog prostora (air policing), italijanskim i grčkim borbenim avionima nastavljamo da čuvamo vaše nebo. Osim toga, NATO i zemlje članice iskazale su snažnu solidarnost i potporu Crnoj Gori za vrijeme pandemije koronavirusa, obezbjeđujući opremu, medicinske zalihe i financijsku potporu iz Povjereničkog fonda NATO za odgovor na pandemiju i iz naših zaliha.
Vlada je u ponedjeljak prihvatila protokole o pristupanju Švedske i Finske u NATO. Sada Parlament treba ratifikovati te protokole. Imajući u vidu da su pojedine zemlje članice već ratifikovale protokole, kada očekujete da ostale dovrše ovaj proces i da se ove dvije zemlje pridruže Alijansi?
Skupština Crne Gore je krajem prošlog mjeseca ratifikovala protokole o pristupanju Švedske i Finske u NATO. Imajući u vidu da su pojedine zemlje članice već ratifikovale protokole, kada očekujete da ostale dovrše ovaj proces i da se ove dvije zemlje pridruže Alijansi?
Finska i Švedska, najbliži partneri NATO, pozvane su da se priključe Alijansi na nedavnom samitu NATO lidera u Madridu. To je bila povijesna odluka - i za Finsku i za Švedsku i za NATO i za našu zajedničku euroatlantsku sigurnost. Veleposlanici pri NATO su 5. srpnja potpisali protokole o pristupanju za obje države u prisustvu ministra vanjskih poslova Finske Peke Havusta i ministrice vanjskih poslova Švedske An Linde. Neću spekulisati datumima, ali se nadam brzoj ratifikaciji svih saveznica i pozdravljam brzu potporu Crne Gore.
Do ruske invazije pristupanje ove dvije države bilo je gotovo nezamislivo. Sada će NATO narasti na 32 zemlje članice. Sa njihovim pridruživanjem, kako gledate na budućnost politike Otvorenih vrata NATO? Da li je realno očekivati da se neka država pridruži u narednih deset godina?
Lideri NATO su ponovili u Madridu da NATO vrata ostaju otvorena. Kriteriji za članstvo u NATO su jasno navedeni u članku 10 Washingtonskog ugovora, a odluke o članstvu u NATO donose se koncenzusom na Sjevernoatlantskom vijeću. Na kraju krajeva, prijam u NATO je isključivo prerogativ NATO-a i neke suverene države, koja samostalno podnese zahtjev za članstvo. Nijedna treća strana nema pravo veta na to.
Nakon ruskog rata protiv Ukrajine, saveznice su ojačale postojeće borbene skupine i dogovorile uspostavljanje još četiri - u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Da li će ove borbene skupine biti privremenog karaktera ili ne? Crna Gora je već dio latvijske skupine. Očekujete li da Crna Gora učestvuje u novim borbenim skupinama?
Nakon ruskog rata protiv Ukrajine, saveznice su ojačale postojeće borbene skupine i dogovorile uspostavljanje još četiri - u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Da li će ove borbene skupine biti privremenog karaktera ili ne? Crna Gora je već dio latvijske skupine, a ministar obrane rekao je da će poslati trupe u Bugarsku ili Mađarsku. Očekujete li da zemlje članice učestvuju u novim borbenim skupinama?
Naša odluka sa Samita u Madridu da ojačamo naše borbene skupine u istočnom dijelu Alijanse predstavlja dio ključne transformacije u sistemu odvraćanja i obrane - najznačajnija još od Hladnog rata. To uključuje jačanje naše isturene obrane, povećanje broja snaga visoke spremnosti na preko 300.000 i poboljšanje naše spremnosti da ojačamo, uključujući poboljšanje naše spremnosti da ojačamo, uključujući više unaprijed pozicionirane opreme i vojnih zaliha. Osim toga, imaćemo više istureno raspoređenih kapaciteta, kao što je zračna obrana, ojačano zapovjedanje i nadzor, te unaprijeđeni obrambeni planovi, sa snagama koje će biti unaprijed određene za obranu određenih saveznica.
Pozdravljam cijenjene doprinose Crne Gore našim kontinuiranim naporima da se zaštite naše stanovništvo i teritorija Alijanse.
Kako gledate na zapaljivu retoriku najviših srpskih zvaničnika koja se tiče, između ostalog, i koncepta "srpskog sveta"? Primjer toga je aktuelni ministar unuranjih poslova, a bivši ministar obrane Aleksandar Vulin.
NATO i Srbija su bliski i dugogodišnji partneri. Naše parnerstvo se zasniva na političkom dijalogu i na praktičnog saradnji, uz puno poštivanje državne politike vojne neutralnosti Srbije.
Naš politički dijalog se ispoljava na različite načine. Uključuje moje kontakte sa predsjednikom Vučićem i drugim političkim liderima i redovne kontakte sa srpskim kolegama koje imaju moj zamjenik pomoćnika za politička pitanja i sigurnosnu politiku, te šef NATO vojnog ureda za vezu u Beogradu. Takođe, to uključuje i dobre odnose uspostavljene između zapovjednika KFOR-a i načelnika Generalštaba Srbije.
Takve odnose omogućava konstruktivni duh i uzajamno poštivanje, koji treba nastaviti.
Da li ste zabrinuti za dugoročnu sigurnost na Kosovu, nakon nedavnog razvoja situacije na sjeveru zemlje?
Nedavno sam razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i u Beogradu oko tenzija na sjeveru Kosova. Sve strane moraju ostati mirne, izbjegavati jednostrane akcije i konstruktivno se angažirati u dijalogu uz posredovanje Europske unije. Sukladno svojem mandatu UN, NATO vođena misija KFOR-a blisko prati situaciju i spremna je intervenirati ukoliko stabilnost bude ugrožena. Naša misija posvećena je osiguravanju sigurnog i stabilnog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu. NATO nastavlja u potpunosti podržavati dijalog uz posredovanje EU i pozivamo sve strane da nastave pregovore. To je ključno za regionalni mir i sigurnost.
Ruska invazija utječe na svijet. Vidimo da rastu cijene energenata i hrane, inflacija, itd. Mislite li da će to utjecati na obvezu zemalja članica za izdvajanje 2% BDP na obranu? Da li je realno očekivati od zemalja članica da ispune ovu obvezu u ovim uslovima?
Na Samitu NATO u Madridu razgovarali smo o globalnoj krizi sa hranom koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, uključujući i rusko namjerno ciljanje poljoprivredne i prometne infrastrukture. Rat predsjednika Putina podiže cijene hrane, gura ljude u siromaštvo i destabilizira cijele regione.
Istovremeno, suočavamo se sa najozbiljnijom sigurnosnom situacijom u jednoj generaciji, a NATO saveznice povećavaju investicije u obranu kako bi naše pučanstvo i dalje bilo sigurno. Naši najnoviji podaci o troškovima obrane pokazuje da će 2022. godina bila osma godina uzastopnog povećanja izdvajanja europskih saveznica i Kanade. Saveznice također investiraju više u suvremenu opremu i doprinose razmještanjima snaga i vježbama NATO.
Na Samitu u Madridu saveznice su ponovile posvećenost ispunjavanju obećanja iz 2014. godine kako će izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu. Također su se dogovorili o nadogradnji datog obećanja, te da naredne godine odluče o obvezama nakon 2024. godine. To pokazuje stvarnu posvećenost boljoj podjeli tereta širom Alijanse. Moramo nastaviti dugoročno izdvajati više i izdvajati više zajedno u NATO. U pitanju je naša sigurnost u opasnijem svijetu.
NATO je sada jedinstven, ali, da li, npr. očekujete da Turska nastavi pružati punu potporu? Ovo Vas pitam imajući u vidu prvobitno protivljenje članstvu Švedske i Finske, ne primjenjivanje sankcija protiv Rusije i također kupovanje ruskog naoružanja.
Pozdravljam sve saveznice zbog tako brzog prihvatanja finske i švedske aplikacije za članstvo i zahvaljujem se Turskoj, Finskoj i Švedskoj na njihovom konstruktvnom pristupu. Trilateralni memorandum potpisan na Samitu u Madridu omogućio je potpisivanje protokola o pristupanju.
Turska je važna i cijenjena saveznica. Ima drugu najveću vojsku u NATO i strateški je locirana, graničeći se sa Irakom, Sirijom i Crnim morem. Igra veliku ulogu u borbi protiv terorizma, uključujući protiv ISIS-a. Nijedna druga saveznica nije patila više od nje zbog terorizma, više je izložena nestabilnosti i nasilju sa Bliskog istoka, a nijedna druga saveznica nije primila više izbjeglica od Turske. Turska također daje suštinske doprinose operacijama NATO, sa zračnim bazama za našu borbu protiv ISIS-a, doprinosi našim operacijama na Kosovu i našim savjetodavnim aktivnostima u cilju potpore sigurnosnim snagama Iraka. Turska je decenijama posvećena saveznica NATO, surađujući sa drugim saveznicama na rješavanju najprečih sigurnosnih izazova. Također je pružila snažnu vojnu potporu ukrajinskoj strani i pozdravljam napore Turske da se olakša globalna kriza sa hranom time što pregovara o sigurnom prolazu ukrajinskog žita, koje je zbog Rusije ostalo u zemlji.

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg
Upozorili ste da bi ruska invazija mogla trajati godinama i da će saveznice podržavati Ukrajinu bez obzira na sve. Imajući u vidu cijene i energetsku krizu, ali i mišljenje javnosti, mislite li da će potpora Ukrajini biti jednoglasna kolikogod bude trebalo? Također, kakva je Vaša prognoza, kada bi se mogao okončati rat Rusije? I gdje će se onda naći Vladimir Putin u narednim godinama?
Nemoguće je predvidjeti koliko dugo će rat u Ukrajini trajati i koje će biti dugoročne posljedice. Ono što je bitno je da nastavimo podržavati Ukrajinu kolikogod je to potrebito.
Naravno, sva vojna, gospodarstvena i humanitarna potporaa koju pružamo Ukrajini ima visoku cijenu, ali bi cijena nepodržavanja Ukrajine bila daleko veća. To bi značilo nagrađivanje Rusije za napad na suverenu i neovisnu državu od 40 milijuna ljudi, i to bi bilo protiv naših vlastitih sigurnosnih interesa, jer bi činilo Europu još ranjivijom na agresivno ponašanje Rusije.
Cijena koju plaćamo time što nastavljamo podržavati Ukrajinu može se mjeriti u novcu. Cijena koju Ukrajinci plaćaju mjeri se izgubljenim životima svakog dana.
Ima onih koji tvrde da je NATO izazvao rusku invaziju. Papa Franjo je kazao da je pozicioniranje NATO-a jedan od čimbenika u ruskoj odluci za rat. Da li vidite bilo kakvu osobnu ili institucionalnu odgovornost za način na koji su se stvari odigrale?
NATO je decenijama težio boljim odnosima sa Rusijom. Uspostavili smo Vijeće NATO i Rusije, dogovorili smo Osnivački akt NATO-Rusija i pozivali smo Rusiju da radimo zajedno na jačanju sigurnosti u euroatlantskom regionu, ali je Rusija odustala od gradnje većeg povjerenja i partnerstva, ali i bliže zajedničke suradnje. Duboko žalim zbog toga.
Dugo godina Rusija je koristila nasilje i zastrašivanje. Sada vodi brutalni rat protiv Ukrajine, koji ozbiljno podriva međunarodnu sigurnost i stabilnost i predstavlja drsko kršenje međunarodnog prava. Jeziva okrutnost Rusije je proizvela neizmjernu ljudsku patnju i masovna raseljavanja, koja disproporcionalno pogađa žene i djecu. Rusija snosi punu odgovornost za ovu humanitarnu katastrofu. Mora odmah prestati sa ovim ratom i povući se iz Ukrajine.
Ostajemo voljni ostaviti otvorenim kanale komunikacije sa Moskvom kako bismo upravljali rizicima i ublažili ih, spriječili eskalaciju i povećali transparentnost. Međutim, bilo kakva promjena u našim odnosima zavisi od ruskog zaustavljanja agresije i punog poštivanja međunarodnog prava.
Na što ste najponosniji tijekom osam godina na čelu NATO? Ima li nešto na što niste ponosni? Imate li neki savjet na vašeg nasljendika/cu?
Predvođenje Alijanse od 30 zemalja i milijardu stanovnika je odgovornost koju veoma ozbiljno doživljavam i ostajem 100% fokusiran na moj posao glavnog tajnika. U budućnosti će biti vremena za sumiranje rezultata.