Puno se govori o ruskom uticaju na Balkanu, naročito u Srbiji i Republici Srpskoj. Više puta ste pomenuli tenzije u Bosni i Hercegovini i zapaljivu retoriku Milorada Dodika. Kako biste opisali trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini?
Pozivamo Rusiju da ima konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, ali redovno vidimo da Rusija radi upravo suprotno. NATO u potpunosti poštuje suvereno pravo svake zemlje da bira vlastite političke i sigurnosne aranžmane. To je osnovni princip evropske sigurnosti. Princip na koji se Rusija takođe obavezala da će poštovati kao dio Helsinškog sporazuma.
Bosna i Hercegovina je prešla dalek put od sukoba iz 1990-ih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podjelama, reformama u zastoju i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka. NATO će nastaviti promovirati stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz naše partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, napore našeg Štaba u Sarajevu, našu podršku operaciji koju u Bosni i Hercegovini prevodi Evropska unija EUFOR ALTHEA, kao dio aranžmana Berlin plus.
NATO održava politički dijalog na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom. U maju sam se u Briselu susreo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem. Ministar odbrane BiH pridružio se našim diskusijama na Samitu u Madridu, a nedavno je BiH posjetio predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer. Nadalje, kao što su se lideri NATO dogovorili u Madridu, spremni smo da pojačamo političku i praktičnu podršku partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg
Nadovezaću se još jednim pitanjem. Albanija pregovara sa NATO-om o gradnji pomorske baze na Jadranskom moru. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, da li razmatrate dodatno investiranje u ovdašnju infrastrukturu ili čak o razmještanju trupa u regionu? Ako da, možete li nam reći više detalja o tome?
Pozdravljamo ponude saveznica za smještanje objekata NATO-a. Naši stručnjaci moraju sagledati sve takve ponude, a zatim dati savjete zavisno od vojnih potreba. Novi Strateški koncept NATO, koji je odobren na madridskom Samitu, još jednom je potvrdio stratešku važnost Zapadnog Balkana za našu alijansu.
NATO će nastaviti promovirati stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu, uključujući kroz svakodnevne napore KFOR-a, i našeg Štaba u Sarajevu i ureda u u Beogradu.
Sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu bitan je za NATO i za mir i stabilnost u Evropi.
Crna Gora je u junu proslavila petu godišnjicu prijema u NATO. Ujedino je prva država koja je pristupila NATO-u pod Vašim rukovodstvom. Kako ste zadovoljni posvećenošću Crne Gore NATO-u? U kojim oblastima može bolje?
Crna Gora je cijenjena saveznica, koja značajno doprinosi našoj zajedničkoj sigurnosti, uključujući učešćem trupa u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO-a u Latviji i našoj mirovnoj misiji na Kosovu – KFOR-u. Takođe pozdravljam doprinos Crne Gore stabilnosti širom regiona Zapadnog Balkana, kao i njenu povećano izdvajanje za odbranu. Sve to predstavlja konkretan pokazatelj snažne posvećenosti vaše države NATO-u.
Istovremeno, Crna Gora može uvijek da računa na NATO na očuvanju njene sigurnosti. Na primjer, u okviru naše misije zaštite zračnog prostora (air policing), italijanskim i grčkim borbenim avionima nastavljamo da čuvamo vaše nebo. Osim toga, NATO i zemlje članice iskazale su snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori za vrijeme pandemije koronavirusa, obezbjeđujući opremu, medicinske zalihe i finansijsku podršku iz Povjereničkog fonda NATO za odgovor na pandemiju i iz naših zaliha.
Vlada je u ponedjeljak prihvatila protokole o pristupanju Švedske i Finske u NATO. Sada Parlaent treba ratifikovati te protokole. Imajući u vidu da su pojedine zemlje članice već ratifikovale protokole, kada očekujete da ostale dovrše ovaj proces i da se ove dvije zemlje pridruže Alijansi?
Skupština Crne Gore je krajem prošlog mjeseca ratifikovala protokole o pristupanju Švedske i Finske u NATO. Imajući u vidu da su pojedine zemlje članice već ratifikovale protokole, kada očekujete da ostale dovrše ovaj proces i da se ove dvije zemlje pridruže Alijansi?
Finska i Švedska, najbliži partneri NATO, pozvane su da se priključe Alijansi na nedavnom samitu NATO lidera u Madridu. To je bila istorijska odluka - i za Finsku i za Švedsku i za NATO i za našu zajedničku euroatlantsku sigurnost. Ambasadori pri NATO su 5. jula potpisali protokole o pristupanju za obje države u prisustvu ministra vanjskih poslova Finske Peke Havusta i ministrice vanjskih poslova Švedske An Linde. Neću spekulisati datumima, ali se nadam brzoj ratifikaciji svih saveznica i pozdravljam brzu podršku Crne Gore.
Do ruske invazije pristupanje ove dvije države bilo je gotovo nezamislivo. Sada će NATO narasti na 32 zemlje članice. Sa njihovim pridruživanjem, kako gledate na budućnost politike Otvorenih vrata NATO? Da li je realno očekivati da se neka država pridruži u narednih deset godina?
Lideri NATO su ponovili u Madridu da NATO vrata ostaju otvorena. Kriteriji za članstvo u NATO su jasno navedeni u članu 10 Vašingtonskog ugovora, a odluke o članstvu u NATO donose se konsenzusom na Sjevernoatlantskom vijeću. Na kraju krajeva, prijem u NATO je isključivo prerogativ NATO-a i neke suverene države, koja samostalno podnese zahtjev za članstvo. Nijedna treća strana nema pravo veta na to.
Nakon ruskog rata protiv Ukrajine, saveznice su ojačale postojeće borbene grupe i dogovorile uspostavljanje još četiri - u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Da li će ove borbene grupe biti privremenog karaktera ili ne? Crna Gora je već dio latvijske grupe. Očekujete li da Crna Gora učestvuje u novim borbenim grupama?
Nakon ruskog rata protiv Ukrajine, saveznice su ojačale postojeće borbene grupe i dogovorile uspostavljanje još četiri - u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Da li će ove borbene grupe biti privremenog karaktera ili ne? Crna Gora je već dio latvijeske grupe, a ministar odbrane rekao je da će poslati trupe u Bugarsku ili Mađarsku. Očekujete li da zemlje članice učestvuju u novim borbenim grupama?
Naša odluka sa Samita u Madridu da ojačamo naše borbene grupe u istočnom dijelu Alijanse predstavlja dio ključne transformacije u sistemu odvraćanja i odbrane - najznačajnija još od Hladnog rata. To uključuje jačanje naše isturene odbrane, povećanje broja snaga visoke spremnosti na preko 300.000 i poboljšanje naše spremnosti da ojačamo, uključujući poboljšanje naše spremnosti da ojačamo, uključujući više unaprijed pozicionirane opreme i vojnih zaliha. Osim toga, imaćemo više istureno raspoređenih kapaciteta, kao što je zračna odbrana, ojačana komanda i kontrola, te unaprijeđeni odbrambeni planovi, sa snagama koje će biti unaprijed određene za odbranu određenih saveznica.
Pozdravljam cijenjene doprinose Crne Gore našim kontinuiranim naporima da se zaštite naše stanovništvo i teritorija Alijanse.
Kako gledate na zapaljivu retoriku najviših srpskih zvaničnika koja se tiče, između ostalog, i koncepta "srpskog sveta"? Primjer toga je aktuelni ministar unutrašnjih poslova, a bivši ministar odbrane Aleksandar Vulin.
NATO i Srbija su bliski i dugogodišnji partneri. Naše parnerstvo se zasniva na političkom dijalogu i na praktičnog saradnji, uz puno poštivanje državne politike vojne neutralnosti Srbije.
Naš politički dijalog se ispoljava na različite načine. Uključuje moje kontakte sa predsjednikom Vučićem i drugim političkim liderima i redovne kontakte sa srpskim kolegama koje imaju moj zamjenik pomoćnika za politička pitanja i sigurnosnu politiku, te šef NATO vojnog ureda za vezu u Beogradu. Takođe, to uključuje i dobre odnose uspostavljene između komandanta KFOR-a i načelnika Generalštaba Srbije.
Takve odnose omogućava konstruktivni duh i uzajamno poštivanje, koji treba nastaviti.
Da li ste zabrinuti za dugoročnu sigurnost na Kosovu, nakon nedavnog razvoja situacije na sjeveru zemlje?
Nedavno sam razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i u Beogradu oko tenzija na sjeveru Kosova. Sve strane moraju ostati mirne, izbjegavati jednostrane akcije i konstruktivno se angažovati u dijalogu uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, NATO vođena misija KFOR-a blisko prati situaciju i spremna je intervenisati ukoliko stabilnost bude ugrožena. Naša misija posvećena je osiguravanju sigurnog i stabilnog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu. NATO nastavlja u potpunosti podržavati dijalog uz posredovanje EU i pozivamo sve strane da nastave pregovore. To je ključno za regionalni mir i sigurnost.
Ruska invazija utiče na svijet. Vidimo da rastu cijene energenata i hrane, inflacija, itd. Mislite li da će to uticati na obavezu zemalja članica za izdvajanje 2% BDP na odbranu? Da li je realno očekivati od zemalja članica da ispune ovu obavezu u ovim uslovima?
Na Samitu NATO u Madridu razgovarali smo o globalnoj krizi sa hranom koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, uključujući i rusko namjerno ciljanje poljoprivredne i saobraćajne infrastrukture. Rat predsjednika Putina podiže cijene hrane, gura ljude u siromaštvo i destabilizuje cijele regione.
Istovremeno, suočavamo se sa najozbiljnijom sigurnosnom situacijom u jednoj generaciji, a NATO saveznice povećavaju investicije u odbranu kako bi naše stanovništvo i dalje bilo sigurno. Naši najnoviji podaci o troškovima odbrane pokazuje da će 2022. godina bila osma godina uzastopnog povećanja izdvajanja evropskih saveznica i Kanade. Saveznice takođe investiraju više u savremenu opremu i doprinose razmještanjima snaga i vježbama NATO.
Na Samitu u Madridu saveznice su ponovile posvećenost ispunjavanju obećanja iz 2014. godine kako će izdvajati najmanje 2% BDP-a na odbranu. Također su se dogovorili o nadogradnji datog obećanja, te da naredne godine odluče o obavezama nakon 2024. godine. To pokazuje stvarnu posvećenost boljoj podjeli tereta širom Alijanse. Moramo nastaviti da dugoročno izdvajamo više i izdvajamo više zajedno u NATO. U pitanju je naša sigurnost u opasnijem svijetu.
NATO je sada jedinstven, ali, da li, npr. očekujete da Turska nastavi pružati punu podršku? Ovo Vas pitam imajući u vidu prvobitno protivljenje članstvu Švedske i Finske, ne primjenjivanje sankcija protiv Rusije i također kupovanje ruskog naoružanja.
Pozdravljam sve saveznice zbog tako brzog prihvatanja finske i švedske aplikacije za članstvo i zahvaljujem se Turskoj, Finskoj i Švedskoj na njihovom konstruktvnom pristupu. Trilateralni memorandum potpisan na Samitu u Madridu omogućio je potpisivanje protokola o pristupanju.
Turska je važna i cijenjena saveznica. Ima drugu najveću vojsku u NATO i strateški je locirana, graničeći se sa Irakom, Sirijom i Crnim morem. Igra veliku ulogu u borbi protiv terorizma, uključujući protiv ISIS-a. Nijedna druga saveznica nije patila više od nje zbog terorizma, više je izložena nestabilnosti i nasilju sa Bliskog istoka, a nijedna druga saveznica nije primila više izbjeglica od Turske. Turska također daje suštinske doprinose operacijama NATO, sa zračnim bazama za našu borbu protiv ISIS-a, doprinosi našim operacijama na Kosovu i našim savjetodavnim aktivnostima u cilju podrške sigurnosnim snagama Iraka. Turska je decenijama posvećena saveznica NATO, sarađujući sa drugim saveznicama na rješavanju najprečih sigurnosnih izazova. Također je pružila snažnu vojnu podršku ukrajinskoj strani i pozdravljam napore Turske da se olakša globalna kriza sa hranom time što pregovara o sigurnom prolazu ukrajinskog žita, koje je zbog Rusije ostalo u zemlji.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg
Upozorili ste da bi ruska invazija mogla trajati godinama i da će saveznice podržavati Ukrajinu bez obzira na sve. Imajući u vidu cijene i energetsku krizu, ali i mišljenje javnosti, mislite li da će podrška Ukrajini biti jednoglasna kolikogod bude trebalo? Također, kakva je Vaša prognoza, kada bi se mogao okončati rat Rusije? I gdje će se onda naći Vladimir Putin u narednim godinama?
Nemoguće je predvidjeti koliko dugo će rat u Ukrajini trajati i koje će biti dugoročne posljedice. Ono što je bitno je da nastavimo da podržavamo Ukrajinu kolikogod je to potrebno.
Naravno, sva vojna, ekonomska i humanitarna podrška koju pružamo Ukrajini ima visoku cijenu, ali bi cijena nepodržavanja Ukrajine bila daleko veća. To bi značilo nagrađivanje Rusije za napad na suverenu i nezavisnu državu od 40 miliona ljudi, i to bi bilo protiv naših vlastitih sigurnosnih interesa, jer bi činilo Evropu još ranjivijom na agresivno ponašanje Rusije.
Cijena koju plaćamo time što nastavljamo podržavati Ukrajinu može se mjeriti u novcu. Cijena koju Ukrajinci plaćaju mjeri se izgubljenim životima svakog dana.
Ima onih koji tvrde da je NATO izazvao rusku invaziju. Papa Franjo je kazao da je pozicioniranje NATO-a jedan od faktora u ruskoj odluci za rat. Da li vidite bilo kakvu ličnu ili institucionalnu odgovornost za način na koji su se stvari odigrale?
NATO je decenijama težio boljim odnosima sa Rusijom. Uspostavili smo Vijeće NATO i Rusije, dogovorili smo Osnivački akt NATO-Rusija i pozivali smo Rusiju da radimo zajedno na jačanju sigurnosti u euroatlantskom regionu, ali je Rusija odustala od gradnje većeg povjerenja i partnerstva, ali i bliže zajedničke saradnje. Duboko žalim zbog toga.
Dugo godina Rusija je koristila nasilje i zastrašivanje. Sada vodi brutalni rat protiv Ukrajine, koji ozbiljno podriva međunarodnu sigurnost i stabilnost i predstavlja drsko kršenje međunarodnog prava. Jeziva okrutnost Rusije je proizvela neizmjernu ljudsku patnju i masovna raseljavanja, koja disproporcionalno pogađa žene i djecu. Rusija snosi punu odgovornost za ovu humanitarnu katastrofu. Mora odmah prestati sa ovim ratom i povući se iz Ukrajine.
Ostajemo voljni da ostavimo otvorenim kanale komunikacije sa Moskvom kako bismo upravljali rizicima i ublažili ih, spriječili eskalaciju i povećali transparentnost. Međutim, bilo kakva promjena u našim odnosima zavisi od ruskog zaustavljanja agresije i punog poštovanja međunarodnog prava.
Na šta ste najponosniji tokom osam godina na čelu NATO? Ima li nešto na šta niste ponosni? Imate li neki savjet na vašeg nasljendika/cu?
Predvođenje Alijanse od 30 zemalja i milijardu stanovnika je odgovornost koju veoma ozbiljno doživljavam i ostajem 100% fokusiran na moj posao generalnog sekretara. U budućnosti će biti vremena za sumiranje rezultata.